Razumijevanje zakonodavstva i poticaja ključno je za uspješno ulaganje u projekte povezane sa solarnom energijom. U posljednjih nekoliko godina zemlje regije – Hrvatska, Slovenija, Bosna i Hercegovina i Srbija – intenzivno prilagođavaju svoje regulative europskim smjernicama i uvode poticaje kako bi olakšale građanima i tvrtkama prelazak na solarnu energiju. U nastavku donosimo pregled aktualnih propisa, uvjeta priključenja na mrežu te dostupnih financijskih modela i potpora u navedenim državama.
Kao članica EU, Hrvatska je transponirala direktive iz paketa Čista energija za sve Europljane u nacionalno zakonodavstvo. Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji uspostavio je okvire za poticanje korištenja OIE, uključujući prosumere (krajnje kupce koji i proizvode energiju) i energetske zajednice. Donedavno su mali proizvođači struje (npr. kućne solarne elektrane) koristili model neto mjerenja 1:1 – višak predan mreži mogao se kasnije povući bez financijskog poravnanja. Međutim, od 2024. uvodi se novi model tržišnog neto obračuna: prosumeri plaćaju punu cijenu za struju iz mreže, dok se višak njihove proizvodnje otkupljuje po nižoj (tržišnoj) cijeni . Ova promjena ima znatan utjecaj na isplativost ulaganja – prema procjenama stručnjaka, povrat investicije u kućnu solarnu elektranu produžuje se s dosadašnjih ~4 godine na 6 do čak 12 godina (bez subvencija). Stoga je paralelno uveden niz poticaja kako bi se ulaganja i dalje isplatila.
Najvažniji financijski poticaj dolazi kroz Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Fond svake godine raspisuje javne pozive za sufinanciranje kućnih solarnih elektrana. Trenutno se subvencionira do 50% ulaganja(maksimalno 600 € po kW) za fotonaponske sustave za vlastitu potrošnju . Za 2024. osigurano je rekordnih 120 milijuna eura bespovratnih sredstava za građane, što uključuje i mogućnost retroaktivnog sufinanciranja za sustave instalirane prethodne godine . Dodatno, vlasnici električnih vozila mogu istovremeno dobiti potporu za ugradnju kućnih punionica ako postave solarne panele . Administrativne prepreke također se nastoje smanjiti – izmjenama Zakona o prostornom uređenju 2023. proširena su područja na kojima je dozvoljeno graditi solarne elektrane (npr. i na industrijskim i poslovnim zonama, poljoprivrednim površinama P3 uz poslovne zone, pa čak i na vodenim površinama i odlagalištima) radi ubrzane realizacije projekata . Za male krovne elektrane ispod 50 kW pojednostavljen je postupak priključenja (ukoliko mreža ima dovoljno kapaciteta, distributer izdaje suglasnost bez složenih studija). Hrvatska također planira uvesti aukcijski sustav za veće projekte – natječaje za premije i otkupne cijene – čime će se dodjeljivati poticaji tržišno najpovoljnijim ponudama, umjesto ranijih fiksnih feed-in tarifa.
Slovenija je posljednjih godina doživjela bum kućnih solarnih elektrana, dobrim dijelom zahvaljujući net-metering shemi za sustave do 11 kW. Taj režim je omogućavao kućanstvima da viškove proizvedene struje predaju mreži i kasnije preuzmu bez dodatne naplate (osim fiksnih naknada), što je praktično izjednačilo proizvodnju i potrošnju na godišnjoj razini . Vlada je 2022. donijela Uredbu o samoopskrbi iz OIE koja postepeno ukida klasično neto mjerenje za nove proizvođače od 2024., u skladu s EU pravilima da se mora plaćati i mrežarina na preuzetu energiju. Novi model samoopskrbe i dalje omogućuje građanima, zajednicama stanara i malim poduzećima da instaliraju PV sustave na svoje objekte, s tim da se na mjesečnoj osnovi uračunava razlika preuzete i predane energije – potrošač plaća samo razliku ako je više uzeo nego predao, dok za višak dobiva financijski iznos po tržišnoj cijeni. Kućanstva zadržavaju praktično pogodnosti neto mjerenja (uz minimalnu naknadu za mrežu), a za sustave do 50 kW pojednostavljen je priključak i odobrenje.
Slovenija također nudi financijske poticaje. Pored poreznih olakšica, uvedene su investicijske potpore – vlasnici koji uđu u sustav samoopskrbe mogu ostvariti državne subvencije u obliku bespovratnih sredstava . Nadalje, Eko Sklad(slovenski ekološki fond) pruža povoljne kredite za obnovljive izvore. Regulatorni okvir predviđa i djelomično oslobađanje od nekih naknada za samoopskrbne sustave, što dodatno motivira ulaganja . Sve ovo rezultiralo je time da je krajem 2023. Slovenija imala preko 1,1 GW instaliranih sunčanih elektrana, a trend se nastavlja. Bitno je napomenuti da prosumeri u Sloveniji mogu biti i energetske zajednice – npr. susjedi koji zajednički koriste energiju. Kroz novi okvir, svi krajnji korisnici (uključujući stanare u zgradama) mogu ući u sustav samoopskrbe, što je važan iskorak prema demokratizaciji proizvodnje energije.
Bosna i Hercegovina, iako nije članica EU, kroz Energetsku zajednicu preuzima obveze usklađivanja s EU direktivama. Regulativa se razlikuje po entitetima. Federacija BiH je u kolovozu 2023. usvojila novi Zakon o korištenju OIE koji donosi korjenite novosti . Prvi put je uveden pojam prosumer (kupac-proizvođač) i to uz modele neto mjerenja i neto obračuna . Kućanstva priključne snage do 10,8 kW mogu koristiti neto mjerenje punih 10 godina od priključenja, nakon čega prelaze na neto obračun (financijsko poravnanje) . Veći sustavi i komercijalni subjekti (do 150 kW) odmah ulaze u neto obračun, pri čemu instalirana snaga ne smije prelaziti ugovorenu snagu priključka objekta . Zakon eksplicitno dopušta i model treće strane – solarna elektrana može biti u vlasništvu investitora koji ima ugovor s krajnjim potrošačem, što otvara vrata leasingu ili ESCO modelima gdje građani otplaćuju postrojenje kroz račun za struju . Kad je riječ o višku energije, prosumeri u FBiH dobivaju kredit za neiskorištenu električnu energiju: u slučaju neto mjerenja kredit je u kWh (prenosi se u iduće obračunsko razdoblje), a kod neto obračuna iskazuje se u novčanoj protuvrijednosti.
Novim zakonom omogućen je i koncept zajedničkih prosumera: više kupaca (bilo kućanstva ili poslovni) unutar iste zgrade ili stambenog kompleksa mogu se udružiti i zajednički djelovati kao jedan prosumer. To praktično znači da stanari mogu zajednički investirati u solarnu elektranu na krovu i podijeliti proizvedenu energiju proporcionalno, što je važan iskorak za korištenje solarne energije u višestambenim zgradama. Pored toga, FBiH uvodi aukcije za obnovljive izvore: manji projekti natjecat će se za jamčenu otkupnu cijenu (feed-in tarifa), a veći za premije (doplate na tržišnu cijenu) . Time će se transparentno dodjeljivati poticaji, uz definirane kvote kapaciteta. Donesen je i novi Zakon o električnoj energiji koji pojednostavljuje administrativne procedure za OIE projekte (posebno solarne i vjetroelektrane) te uvodi nove sudionike tržišta: aktivne kupce, agregatore, energetske zajednice i operatere skladišta – sve to radi uklanjanja birokratskih barijera za ulaganja.
U Republici Srpskoj na snazi je također sustav poticaja, premda s nešto drugačijim pristupom. RS je još ranije omogućila neto mjerenje za male proizvođače do 50 kW . Osim toga, poticala je samoopskrbu kroz premije za proizvedenu energiju – dakle, prosumeri su mogli dobiti određenu feed-in premiju (doplatak) po kWh za struju koju proizvode i predaju u mrežu . Oba entiteta su do nedavno imali i sustave feed-in tarifa za OIE (ugovorene otkupne cijene na 12 godina), no ti su programi bili ograničenog obujma i popunjeni uglavnom manjim postrojenjima . Sada se i u RS očekuje novi zakon koji će uvesti aukcije i modernizirati okvir po uzoru na FBiH. Također, vrijedno je spomenuti da su u BiH dostupne kreditne linije međunarodnih financijskih institucija (npr. WB-GEF, EBRD) te lokalnih banaka za OIE projekte, često uz subvencionirane kamate ili grant komponente.
Srbija je 2021. usvojila Zakon o korišćenju obnovljivih izvora energije, prvi cjeloviti propis posvećen OIE, čime je započela “game change” u sektoru . Tim zakonom uvedeni su prosumerski modeli i predviđen je prelazak sa dotadašnjih feed-in tarifa na aukcijski sustav za dodjelu tržišnih premija kao glavnog oblika poticaja . U praksi, krajem 2021. doneseni su podzakonski akti kojima su utvrđene kvote i procedure za aukcije premija i preostale feed-in tarife te pravila za priključenje i ugovore s prosumerima. Ipak, implementacija se privremeno usporila zbog pitanja uravnoteženja (balansne odgovornosti) – operatori i investitori usuglašavali su tko snosi trošak neuravnoteženja OIE projekata. Nakon dvogodišnjeg zastoja, u proljeće 2023. izmjenama Zakona razriješene su nesuglasice te je raspisan prvi javni poziv za aukcije premija – 450 MW projekata vjetra i solara. Usto, država je pokrenula postupak izbora strateškog partnera za gradnju 1 GW javnih solarnih elektrana, što sve skupa pokazuje snažnu ambiciju povećanja udjela OIE u Srbiji.
Najopipljiviji pomak osjeti se kod kućnih solarnih elektrana. Zahvaljujući zakonu iz 2021., građani i poduzeća u Srbiji mogu postati kupci-proizvođači uz relativno jednostavnu proceduru. Trenutno su ograničenja postavljena na 10,8 kW za kućanstva (jednofazni priključci) i do 150 kW za ostale prosumere . Kućanstva sklapaju ugovor o punoj opskrbi s neto mjerenjem (što znači da višak predat mreži umanjuje račun, praktično kao kod klasičnog net-meteringa), dok komercijalni i industrijski prosumeri imaju model neto obračuna (financijskog poravnanja viškova) . Prema podacima Elektroprivrede Srbije, do kraja 2023. već je preko 3.200 prosumera priključeno, od čega su oko 2.300 kućanstva . Velik interes potaknut je i državnim subvencijama – od 2021. Republika Srbija sufinancira do 50% troškova ugradnje solarnih panela za građane putem javnih poziva, što je motiviralo mnoge obitelji da instaliraju panele na krovovima. Tako su tisuće domaćinstava ostvarile znatne uštede na računima, postigle veću neovisnost i doprinijele zelenoj tranziciji zemlje.
Infrastruktura mreže u Srbiji prilagođava se novim okolnostima – priključenje mikroelektrana je pojednostavljeno, a operator distributivne mreže (EPS Distribucija) obavezan je prosumerima omogućiti dvosmjerno mjerenje i korektno obračunavanje viškova. Prosumerski ugovori osiguravaju da kućanstva s neto mjerenjem praktično koriste mrežu kao skladište (uz plaćanje fiksnih naknada), dok poduzeća s neto obračunom ostvaruju umanjenje računa za vrijednost isporučene električne energije po tržišnoj cijeni.
Regulatorni okvir za solarnu energiju u regiji dinamično se razvija, otvarajući brojne prilike za investitore i građane. Hrvatska i Slovenija nude model samoopskrbe uz sve izdašnije subvencije, dok BiH i Srbija hvataju korak uvođenjem tržišno orijentiranih poticaja. Za potencijalne ulagače to znači da je sada pravo vrijeme za pokretanje solarnih projekata, no potrebno je pažljivo isplanirati projekt u skladu s aktualnim propisima kako bi se maksimalno iskoristile dostupne pogodnosti.
Solarpark pomno prati zakonodavne izmjene i natječaje u svim navedenim zemljama. Naš stručni tim može vam pomoći u navigaciji kroz proceduru dobivanja statusa povlaštenog proizvođača ili prosumera, ishoditi potrebne dozvole i priključke, te osigurati da ostvarite sve subvencije i poticajne cijene na koje imate pravo. Također, Solarpark nudi financijske modele (poput PPA ili leasinga) u suradnji s partnerima, kako bismo omogućili realizaciju solarnih nadstrešnica i elektrana uz minimalno vlastito ulaganje. Obratite nam se za savjet i podršku – iskoristite poticaje danas za dugoročnu korist koja će itekako utjecati na vaše račune!
.svg)
.svg)
.svg)
.svg)
.svg)